Stokholm i Upsala

U zavisnosti u koje doba godine dođete u Stokholm, stvorićete sliku o ovom gradu, tačnije predstavu o njegovoj klimi. Setićete se naravno čuvene fraze iz filma - Lepa sela, lepo gore: „jes hladno, al standard! Nakon par provedenih dana, svima nama sa prostora Jugoslavije, jako teško pada povratak iz ovog grada. Jednostavno ovde sve funkcioniše besprekorno. Lep je naravno Mediteran, romanska Evropa, umetnost Italije, apsolutističke građevine Pariza i Beča, ali ovde vlada najveća harmonija slobode i prava.

Kada birate vreme za posetu zemljama Skandinavije, svakako je najlepše doći krajem juna kada su čuvene „bele noći“. Tada možete šetati ulicama i parkovima ovih gradova sve do kasno u ponoć, a jutro sviće par sati nakon ponoći.

Za Stokholm možemo slobodno reći da je jedan od najlepših gradova Evrope, podignut na 14 ostrva, gde se jezero Mälaren uliva u Baltičko more. U Stokholmu svi su dobili po 1/3 grada, parkovi, stambeni prostor i more. Najstariji deo Stokholma sastoji se od tri ostrva: Riddarholmen, Staden i Helgeandsholmen, i sva tri vrve od renesansnih zgrada iz 17. i 18. veka, načičkanih u spletu uzanih ulica najužeg centra. Birger Jarl, švedski državnik i osnivač Stokholma je 1255. na ovim ostrvima podigao prvo utvrđenje. Postoje različite pretpostavke o poreklu imena grada, ali je uvreženo mišljenje da reč Stokholm znači ostrvo očišćeno od drveća (stock - balvan; holm - ostrvo).

Gamla Stan (Stari grad) zvanično pokriva samo najveće ostrvo Staden, mada se to ime u praksi odnosi na sva tri ostrva. To je savršeno očuvan istorijski centar i pre svega turistički kvart, sa kraljevskom palatom, gde se vrši svečana smena straže i ta ceremonija traje skoro čitav sat. Katedrala sa grobnicama švedskih kraljeva i parlament su najvažnije atrakcije ovog ostrva. Poseta parlamentu je moguća i za Švedsku je to ponos, tako da čitava jedna postava radi da Vas besplatno provede i prikaže rad parlamenta. Većina zgrada u gotičkom stilu sa ornamentima na fasadi, pripadala je trgovačkoj klasi Stokholma. Šetajući po Gamla Stanu, videćete brojne antikvarnice, galerije i razne zanatske prodavnice. Restorana ima puno, pored tradicionalnih kuhinja, česti su italijanski restorani, ono što im je jedinstveno, a to su specijalne cene u vreme ručka od 12 do 15 časova. Tada su cene u ovim restoranima od 10 do 15 eura, dok su u večernjim terminima 2-3 puta veće.

Istočno od centra nalazi se maleno ostrvo Skeppsholmen, sa Kastelholmenom povezano nasipom, odakle imate pogled na Đurgarden i zabavni park na njemu, kao i na već opisani Gamla Stan sa druge strane. Tu je i živopisni park Kungsträdgården. Na ostrvu Djurgården, se nalaze dve najpoznatije atrakcije u Stokholmu: ratni brod Vasa iz 17. veka, i Skansen, najstariji evropski muzej na otvorenom. Vasa muzej, nosi ime poznatog broda, koji je sagrađen u nameri da bude ponos švedske kraljevske mornarice. Ali ovaj ratni brod je potonuo čim je porinut 1628. Iz vode je izvađen tek 1961. i gotovo je u potpunosti očuvan.

Južno od Gamla Stana je ostrvo Södermalm, koje je dugo bilo radnički deo grada, a danas je poznato po cool barovima i restoranima. Ovde naročito oživi atmosfera tokom leta, kada počnu „bele noći“ tako da se oko 22 h pune sve bašte, a često se čekaju slobodna mesta. Poseban užitak je pivo sa medom, dok u pojedinim restoran-barovima kuhinja tada radi i posle ponoći.
Dnevna vožnja arhipelagom i odlazak u Nobelov muzej su sadržaji koji se ne smeju propustiti. Prestižna nagrada se dodeljuje u gradskoj kući i za to postoji svečana sala. Prevoz, koji funkcioniše besprekorno. Metro sistem \"Tunnelbana\" ima tačno 100 stanica, vrlo je efikasan, i prilično veliki za grad veličine Stokholma. Metroom možete da se krećete svuda po centru grada kao i do svih obližnjih predgrađa. Trodnevna karta košta oko 20 eura i važi za celokupni javni prevoz, uključujući i neke linije na vodi. Metro radnim danima radi do 1 ujutro, a vikendom do 3.30am. Dnevna karta košta 95 kruna (10 eur), a trodnevna 180 (20 eur). Ako kupite ovu drugu, imaćete besplatan ulazak u Kaknästornet (TV toranj), i Gröna Lund, glavni zabavni park u Stokholmu. Historiska Museet sadrži raznze eksponate od za izučavanje skandinavske istorije od kamenog doba do vikinga. Radno vreme je od 11do 17h, a ulaz je besplatan.

Nedaleko od Stokholma nalazi se stara prestonica Upsala.Poznata je danas kao univerzitetski grad sa oko 20 000 studenata. Ovo je najprestižniji univerzitet Skandinavije, I bilo je pravilo da čim se završi univerzitet, nastaju “slatke muke” koji posao da se prihvati. Jer za svršene akademce iz Upsale su se otimali svi poslodavci.
Na keju reke Firis, koja protiče kroz centar grada, smešteni su mnogobrojni restorani, izrađeni od lepog belog drveta. Preko puta luke je Gradski park sa divljim patkama, guskama, gavranovima i labudovima. Upsala je malo tiho mesto, sa mnogo vrtova i parkova, puno cveća, mladih i starijih sugrađana koji se sunčaju čak i kada temperatura ne prelazi 15 stepeni. Simboli grada su zamak upsalskih kraljeva, koji je danas bolnica i fakultet medicine, luteranska crkva iz 11. veka i univerzitet koji je 1477. godine osnovao sveštenik Jakob Ulvson. Gradska katedrala Domkyrka, u kojoj je sedište protestantske luteranske crkve, jedna je od najvećih u Evropi. Visoka je 112 metara i dominira čitavim krajem sa tri velika i vitka tornja. Katedrala se nalazi na trgu Gustavijanum, koji je izgrađen kao veliki plato crkvene porte, na kojem se nalaze Narodno pozorište, Nordski i Viktorijanski muzej.

Sinod švedske luteranske crkve odlučio je da odobri ceremonije venčanja homoseksualaca, tako da Upsala postala gej centar Skandinavije. Odluka luteranske crkve doneta je pošto je parlament Švedske početkom maja usvojio zakon kojim se dozvoljava brak istopolnih osoba, koji prethodnim zakonom nije bio formalno odobren.

Sve to treba uzeti u obzir, da bi se shvatila atmosfera življenja u ovom gradu. Univerzitet Upsala nije klasična akademska ustanova, taj visokoškolski sistem star je 600 godina, ali je organizovan kao najmodernije školovanje. Studenti iz čak 17 država sveta na mnogim fakultetima u Upsali nemaju indeks, već elektronske kartice.